Obrazovanje o medijskoj pismenosti
Uvodna sekcija (tematski format)
-
Ovaj kurs pruža osnovna znanja i veštine o medijskoj pismenosti i kritičkom mišljenju, neophodne za razumevanje savremenih medija i medijskih sadržaja, kao i za razumevanje, tumačenje i kreiranje poruka i članaka koje primamo i šaljemo putem masovnih medija.
Kurs sadrži 20 lekcija o medijskoj pismenosti i oslanja se na metodu kombinovanog učenja (blended learning), pristup obrazovanju koji kombinuje onajn edukativne materijale i mogućnosti za onlajn interakciju sa klasičnim predavanjima u učionici. Učesnici će biti upoznati i uvedeni u ključne koncepte u oblasti medija i komunikacija, osnaženi i ohrabreni da zauzmu kritičku, aktivnu ulogu građana i socijalno odgovornu ulogu prema savremenom medijskom pejzažu, i obučeni da proizvode članke na engleskom jeziku dovoljnog kvalitetnih da mogu biti objavljeni. Polaznici če učiti o važnosti i uticaju medija, njihovoj sveprisutnosti, načinu na koji su poruke konstruisane i kako se mogu dekonstruisati, dekodirati i kritički proceniti u pogledu kvaliteta, pouzdanosti, objektivnosti itd., i upućeni da razumeju širi kontekst u kojem mediji funkcionišu i diskurs koji koriste kako bi se obratili korisnicima/primaocima.
Kurs će obuhvatiti nekoliko većih oblasti medijskog univerzuma, od kojih svaka pokriva niz različitih tema: Vrste medija: Tradicionalni vs. Društvene mreže; različita značenja medijske pismenosti; 5W + 1H – osnovna pravila odgovornog novinarstva (Ko?, Šta?, Kada?, Gde?, Zašto?, plus: Kako?); Pronalaženje negativca – Kako analizirati i kritički čitati medijske poruke?; Svet u 30 minuta: Konstruisanje TV vesti; Reprezentacija i simbolika u medijima; pristransost u medijima; Spin doktori – Šta je medijsko spinovanje?; Lažne vesti i kako ih prepoznati (CRAP test), Moć medija (vrlo kratak pregled masovnih medija, istraživačko novinarstvo i primeri najuticajnijih slučajeva u istoriji medija – afera Watergate, WikiLeaks, Panamski papiri), nekoliko lekcija o stilu i pisanju na engleskom jeziku i kako unaprediti vaše veštine istraživanja, pisanja i objavljivanja. Sve polaznike pozivamo da šalju svoje radove za Transnacionalni omladinski magazin ili TYM.
-
Cilj ovog kursa je da pruži uvod u neke osnovne koncepte medijske pismenosti. To podrazumeva razumevanje uloge i moći medija u današnjem svetu, ali i razumevanje načina na koji se medijske poruke konstruišu i, koliko god je to moguće, sticanje veština da ih sami napravite. Kako bismo stekli uvid u medijsku pismenost, detaljnije ćemo obuhvatiti ovih 6 tema:
Kao što vidite, neke lekcije su informativnije i daju kratko teorijsko objašnjenje osnovnih koncepata, dok su druge praktičnije i orijentisane ka unapređenju pisanja i stila.
LEKCIJA 1 – Uvod
Ova lekcija upoznaje polaznike sa sadržajem kursa o medijskoj pismenosti, tj. 20 lekcija i metodi kombinovanog učenja.Pogledajte kratak uvodni video o LEKCIJI 1.
-
Lekcija 2 uvodi pojam medija. Učićete o konceptu medija, poreklu i značenju reči, primerima različitih medija, od tradicionalnih do najnovijih, razumećete masovne i globalne medije, i razmatrati ulogu medija u procesu komunikacije.
Pogledajte kratak uvodni video o LEKCIJI 1.
-
Pogledajte kratko uvodno predavanje naslovljeno Šta je medijska pismenost? koje objašnjava pojam medijske pismenosti.
Prezentaciju predavanja u Preziju možete pronaći ovde.
Dakle, šta su to mediji i, tačnije, masovni mediji koji su danas toliko važni?
Da bismo shvatili ulogu medija, prvo moramo da razumemo ulogu medija u procesu komunikacije. Termin medij potiče od latinske reči medium, što znači nešto između. U procesu komunikacije, mediji su na taj način nešto što posreduje, nešto što prenosi poruke ili povezuje učesnike u komunikaciji.
Klasičan model komunikacije, kako ga je opisao lingvista ruskog porekla Roman Jakobson, ima dva osnovna činioca: 1) pošiljaoca, odnosno instancu koja šalje poruku, i 2) primaoca, tj. instancu koja prima poruku. Medij je nešto između što povezuje ovo dvoje ili prenosi poruku od pošiljaoca ka primaocu:
-
-
Ova tema uvodi pojam medijske pismenosti. Učićete o razlici između uskog shvatanja medijske pismenosti kao sposobnosti čitanja i pisanja i šireg shvatanja pismenosti kao posedovanja određenih znanja i veština. Takođe, razmatraćemo konceptu funkcionalne pismenosti i pitanje šta znači biti medijski pismen u današnjem svetu?
Pogledajte kratak uvodni video o LEKCIJI 3.
-
Ovo kratko video predavanje objašnjava pojam medijske pismenosti.
Prezi prezentaciju predavanja možete naći ovde.
-
Pariska deklaracija o medijskom obrazovanju iz 2007. godine
UNESCO ozbiljno shvata medijsku pismenost!
Več 1982. godine, UNESCO (organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu) donela je tzv. Grinevaldsku deklaraciju, u kojo se kaže:
‘Živimo u svetu u kom su mediji sveprisutni: sve više ljudi provodi znatan deo vremena u gledanju televiziji, čitanju novina ili nedeljnika, slušajući ploče ili radio. U nekim zemljama, recimo, deca već provode više vremena u gledanju televizije nego što provode u školi.’
‘Pre negoli da osudimo ili prigrlimo nesumnjivu moć medija, moramo da prihvatimo njihov značajan uticaj i upliv širom sveta kao činjenično stanje, kao i da uvažimo njihovu važnost kao elementa kulture u današnjem svetu. He treba umanjivati uloga komunikacije i medija u procesu razvoja, kao ni funkciju medija kao instrumenata aktivnog građanskog učešća u društvu. Politički i obrazovni sistemi moraju da prepoznaju njihovu obavezu da kod svojih građana promovišu kritičko razumevanje fenomena komunikacije.’
Godine 2007, UNESCO je doneo još jednu deklaraciju u Parizu, koju možete pročitati an linku iznad ili ovde.
-
Otvoreno: понедељак, 15. март 2021, 00:00
Vežba - sažetak Pariske agende u 200 do 300 reči.
Pokušajte da ukratko opišete Parisku agendu tako što ćete se rukovoditi sledećim pitanjima: ko ju je, kada i zašto doneo? Koje su četiri smernice iz Grinevaldske deklaracije koje su zadržale važnost u Pariskoj agendi? Koje su preporuke za sve četiri smernice? Koje smernice Vi smatrate najvažnijima i zašto?
-
http://www.medijskapismenost.net/
Priručnik Osnove medijske pismenosti
Medijska pismenost i civilno društvo
na srpskom-hrvatskom-bosanskom; ur. Nata Zgrabljić RotarMedia Literacy now vebsajt
Transmedia convergence (sa Henrijem Dženkinsom, na engleskom)
-
-
Kritički čitati medijske poruke znači biti svestan ugla iz kog je predstavljena neka priča, vest ili medijski sadržaj, kao i medijskih sredstava i tehnika koje su upotrebljene u izveštavanju.
Pogledajte kratak uvodni video o LEKCIJI 4.
-
Kritičko čitanje medijskih poruka podrazumeva razmišljanje o uglu, perspektivi iz koje je neka priča ispričana. ilustrovaćemo ovu ideju tako što ćemo pogledati nekoliko različitih medijskih priloga o krizi u Siriji.Prezi prezentaciju predavanja možete pronaći ovde.
-
Otvoreno: уторак, 21. новембар 2023, 23:00
KINA I RUSIJA U POLITICI I MEDIJIMA U SAD
Zadatak: pažljivo pogledajte ova dva video klipa
Sada, razmislite i pokušajte da date odgovore na sledeća pitanja u formi nekoliko pasusa (ukupno do 500 reči ili stotinak reči za svako pitanje):
Ko bi ovde bili "dobri" a ko "loši momci"?
Ko je od zvaničnika predstavljen, tj. čije su sve izjave date i kakvo mesto oni imaju u vlasti (vodeće, manje bitne figure...)?
Kako izgledaju snimci iz Rusije i Kine?
Šta mislite o ukupnoj poziciji-gledištu tvoraca ovih priloga?
Da li nam to nešto govori o ukupnom stavu date TV mreže i njene publike/društva kojem se obraća uopšte?
-
-
Ova lekcija uvodi osnovne pojmove koji ilustruju osnovne novinarske principe.
Pogledajte kratak uvodni video o LEKCIJI 5.
-
Predavanje Osnovni principi novinarstva objašnjava osnovne pojmove koje očekujemo da vidimo u svakom dobrom medijskom izveštavanju. Njegova suština je sumirana u principu 5 W i 1 H, što znači da bi vaša informacija trebalo da sadrži odgovore na sledećih 5 pitanja: Ko, Šta, Zašto, Kada i Gde, kao i Kako.
Prezi prezentaciju predavanja možete naći ovde.
-
-
U okviru ove teme ponudićemo praktične savete vezane za neke osnovne principe dobrog novinarstva. Zasnovana mahom na zanimljivom blogu Journalistics novinara Džejmsa Portera i druge slične izvore, ona sažima ove elemente u top deset saveta za dobro izveštavanje. Ovih deset praktičnih pravila su: imenujte svoje izvore, budite objektivni, budite višeslojni, budite precizni, ne plagirajte, ne verujte svemu bezrezervno, vodite dobre beleške, ne pišite u maniru romana toka svesti, pronađite svoj glas, nikada ne prestajte da učite i uživate.
Pogledajte kratak uvodni video o LEKCIJI 6.
-
Ovaj kratak video predstavlja 10 bitnih novinarskih pravila odnosno 10 saveta za dobro novinarstvo, prilagoženih sa liste Džeremija Portera sa bloga Journalistics.
.
Prezi prezentaciju predavanja možete naći ovde.
-
Istraživačko novinarstvo često se određuje kao oblik novinarstva u kom novinari dubinski istražuju jednu temu, kao što su teški zločini, politička korupcija ili lošđe postupanje nekih preduzeća ili kompanija.
Organizacije istraživačkih novinara:
• IRE (www.ire.org) – uz američke već godinama okuplja i novinare, urednike, predavače i trenere, te studente novinarstva iz celog sveta.
.• Globalna mreža istraživačkih novinara (Global Investigative Journalism Network) osnovana je 2003. godine, a čine je članovi iz svih nacionalnih, regionalnih i kontinentalnih organizacija istraživačkih novinara.
-
Dodatni izvori i materijal o istraživačkom novinarstvu:
Internet pruža mnoštvo korisnih, praktičnih i pronicljivih priručnika o istraživačkom novinarstvu, koji sadrže vodič kroz sve korake o tome kako pronaći dobru priču, pratiti je, kako se odnositi prema sagovornicima, odrediti minimalnu i maksimalnu hipotezu itd.
Ten Steps to Investigative Reporting, Lusinda Flison je publikacija na engleskom Međunarodnog novinarskog centra (International Center for Journalists).
"Proširite razumevanje istraživačkog novinarstva! Nemojte se ograničavati! Istraživačko novinarstvo je više od priča koje razotkrivaju korupciju i kriminalnu aktivnost. Važne i poželjne teme takođe su one koje pokazuju kako sistem (ne) funkcioniše, ili rekonstruišu složene događaje. Reporteri u mnogim novinama otkrivaju da su njihovi čitaoci veoma zainteresovani za to kako stvari rade, šta se dešava, i kako to može uticati na obične ljude."
Istraživačko novinarstvo: od BIRN-ovih otkrića do izmišljenih pornića, kratak priručnik o istraživačkom novinarstvu uglednog srpskog istraživačkog novinara Branka Čečena
ISTRAŽIVAČKO NOVINARSTVO, publikacija koju je 2009. godine objavio Fridrih Ebert Štiftung u Sarajevu.
What is investigative journalism? (Šta je istraživačko novinarstvo). Knjiga i vebsajt Konrad Adenauer fondacije (Africa)
"Kada budete pročitali ova poglavlja i uradili vežbe i pročitali dodatni materijal, bićete u stanju da: definišete praksu istraživačkog novinarstva, njegovu misiju i neka osnovna pravila, razmotrite veštine i lične kvalitete potrebne istraživačkim novinarima, pronađete teme i odgovarajuće pristupe za istraživačke priče..."
The Global Investigative Journalism Casebook, (Globalna zbirka istraživačkog novinarstva),
UNESCO-va edicija obrazovanju novinara"Zbirka služi kao dopunski materijal za potrebe obuke, sa ciljem da poboljša razmenu dobrih praksi i umrežavanje u istraživačkom novinarstvu širom sveta. Sadrži više od 20 nedavnih istraživačkih priča širom sveta, pokrivajući širok spektar aktuelnih tema od posebnog interesa za UNESCO, poput slobode informacija, dobre uprave, socijalnih i pravnih pitanja, životne sredine, zdravlja i pola ... objašnjenje kako su autori sproveli svoja istraživanja i pisanje dela. Mnogi autori pripadaju Globalnoj mreži istraživačkog novinarstva, a priče ilustruju savremene tehnike i visoke standarde
Istraživačko novinarstvo, priredio Hjugo de Berg
U novijoj istoriji istraživačko novinarstvo često je doprinosilo obaranju vlada, hapšenju političara, donošenju zakona, razotkrivanju grešaka u radu pravosuđa... I dok su rezultati istraživačkog novinarstva opšteprihvaćeni, objašnjenja teorije i prakse su veoma različita. Ova knjiga britanskiha autora, predavača na Notingem Trent univerzitetu, kritički je uvod u tradiciju i praksu istraživačkog novinarstva. Počinjući sa istorijskim pregledom, autori objašnjavaju kako treba razumeti istraživačko novinarstvo u okviru masovnih medija, kakav je njegov odnos prema pravnom sistemu, zatim kakva je uloga etike u istraživanju kao i uticaj novih tehnologija i interneta na novinarsku praksu. Kombinujući analize primera istraživačkog novinarstva u nacionalnoj i lokalnoj štampi, radiju i televiziji i intervjue koje su napravili sa novinarima, urednicima i producentima, autori se zalažu za praksu istraživanja i obelodanjivanja činjenica i razmatraju budućnost ovog vida novinarstva.
-
Cilj ove vežbe (dostupne na vebsajtu MediaLit.org) jeste da steknete bolje razumevanje načina na koji su konstruisane tj. napravljene medijske proruke. Odluke o tome šta uključiti a šta izostaviti kao vest neprestano se donose, i tvorci medija bore se da postihnu ravnomernost i ravnotežu između različitih potreba. U ovoj vežbi vi ćete imati ulogu urednika Dnevnika tako što ćete napraviti raspored za Dnevnik tj. informativnu TV emisiju od 30 minuta, i time iskusiti proces donošenja ključnih odluka o tome šta ide u program a šta nikada neće biti viđeno.
Ciljevi: Bićete u stanju da…
1. Iskusite ulogu urednika vesti.
2. Definišete faktore od kojih zavisi odlučivanje o vestima.
3. Istražite prirodu medijskih vesti koje su svesno tako konstruisane da subjektivni, lični izbori utiču na to koje će vesti biti saopštene.
Vaši zadaci su:
I. Najpre, da odete na vebsajt Newseum (na engleskom) koji sadrže naslovne stranice stotina novina iz desetina zemalja, ili Naslovne strane (na srpskom). Newseum sadrži i opciju "pregled mape" koja Vam omogućava da možda nađete i Vaše lokalne novine kao i gradove u blizini.
II. Uporedite naslovne stranice različitih novina - Koje priče su na više naslovnih strana? Koje su na samo jednoj? Kakva osećanja ili utiske dobijate od tih različitih naslovnih strana? Uporedite naslove i podnaslove za istu priču u različitim novinama. Kako se one razlikuju po tonu i implikacijama? Kako naslovi utiču na način na koji čitamo priču? Uporedite fotografije povezane sa istom pričom u dvema novinama. Na koje načine te fotografije nalikuju ili se razlikuju jedna od druge? Šta fotografije sugerišu o priči? Koji bi bili neki od načina na koje naslovi i fotografije utiču na tumačenje ovih novinskih priča?
III. Sastavite sopstvenu naslovnu stranicu. Dok to radite, razmislite o sledećem - kako i zašto ste odlučili da izaberete određene događaje a da izostavite neke druge? koje fotografije-vizuelni materijal ste uključili i zašto? Koje naslove i podnaslove ste izabrali - mogu li oni biti neutralni i kakvu poruku oni prenose?
-
-
LEKCIJA 7 Osnovna pravila pisanja pruža praktičan uvod u osnovna pravila pisanja, kao i neke savete i primere o strukturi pisanih radova, a zatim definiše paragrafe kao osnovne jedinice i kako bi trebalo da budu sastavljeni. Na kraju, pruža informacije o reviziji i uređivanju kao važnim delovima procesa pisanja.
Pogledajte kratak uvodni video o LEKCIJI 7.
-
Svaka priča i svaki pisani tekst počivaju na izvesnoj logici, tj. svi su sastavljeni prema nekim načelima. Cilj ovo kratkog predavanja Osnovna pravila pisanja (10:46), je da prepoznamo neke osnove principe i logiku koja (bi trebalo da) se nalazi u pozadini svakog pisanog teksta.
Prezi prezentaciju predavanja možete naći ovde.
-