Topic Name Description
Stari i novi mediji, medijska pismenost i "novi humanizam" Page Predavanje - Medijska pismenost, masovni mediji i novi humanizam

Kratko uvodno predavanje naslovljeno Šta je medijska pismenost? koje objašnjava pojam medijske pismenosti.




Prezentaciju predavanja u Preziju možete pronaći ovde




File Tekst -Pariska deklaracija o medijskom obrazovanju iz 2007. godine

Pariska deklaracija o medijskom obrazovanju iz 2007. godine

UNESCO ozbiljno shvata medijsku pismenost! 

Več 1982. godine, UNESCO (organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu) donela je tzv. Grinevaldsku deklaraciju, u kojo se kaže:

‘Živimo u svetu u kom su mediji sveprisutni: sve više ljudi provodi znatan deo vremena u gledanju televiziji, čitanju novina ili nedeljnika, slušajući ploče ili radio. U nekim zemljama, recimo, deca već provode više vremena u gledanju televizije nego što provode u školi.’

‘Pre negoli da osudimo ili prigrlimo nesumnjivu moć medija, moramo da prihvatimo njihov značajan uticaj i upliv širom sveta kao činjenično stanje, kao i da uvažimo njihovu važnost kao elementa kulture u današnjem svetu. He treba umanjivati uloga komunikacije i medija u procesu razvoja, kao ni funkciju medija kao instrumenata aktivnog građanskog učešća u društvu. Politički i obrazovni sistemi moraju da prepoznaju njihovu obavezu da kod svojih građana promovišu kritičko razumevanje fenomena komunikacije.’

Godine 2007, UNESCO je doneo još jednu deklaraciju u Parizu, koju možete pročitati an linku iznad ili ovde.



File Tekst -Pariska deklaracija o medijskom obrazovanju iz 2007. godine (copy)

Pariska deklaracija o medijskom obrazovanju iz 2007. godine

UNESCO ozbiljno shvata medijsku pismenost! 

Več 1982. godine, UNESCO (organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu) donela je tzv. Grinevaldsku deklaraciju, u kojo se kaže:

‘Živimo u svetu u kom su mediji sveprisutni: sve više ljudi provodi znatan deo vremena u gledanju televiziji, čitanju novina ili nedeljnika, slušajući ploče ili radio. U nekim zemljama, recimo, deca već provode više vremena u gledanju televizije nego što provode u školi.’

‘Pre negoli da osudimo ili prigrlimo nesumnjivu moć medija, moramo da prihvatimo njihov značajan uticaj i upliv širom sveta kao činjenično stanje, kao i da uvažimo njihovu važnost kao elementa kulture u današnjem svetu. He treba umanjivati uloga komunikacije i medija u procesu razvoja, kao ni funkciju medija kao instrumenata aktivnog građanskog učešća u društvu. Politički i obrazovni sistemi moraju da prepoznaju njihovu obavezu da kod svojih građana promovišu kritičko razumevanje fenomena komunikacije.’

Godine 2007, UNESCO je doneo još jednu deklaraciju u Parizu, koju možete pročitati an linku iznad ili ovde.



URL Medijska pismenost - linkovi i dodatni izvori
URL Medijska pismenost - linkovi i dodatni izvori (copy)
Nađite uljeza – kako analizirati i kritički čitati medijske poruke? Page Predavanje - Kritičko čitanje medijskih poruka (31:08)

Kritički čitati medijske poruke znači biti svestan, razmišljati, i to na kritički način, o uglu iz kog je ispričana neka priča. To ćemo ilustrovati tako što ćemo pogledati nekoliko različitih kratkih medijskih izveštaja o krizi u Siriji.


   Prezi prezentaciju ovog predavanja možete naći ovde

Page Vežba: napravite Dnevnik

Book: Media Literacy in the K-12 Classroom (Introduction) - Media Literacy  Clearinghouse

Cilj ove vežbe (dostupne na vebsajtu MediaLit.org) jeste da steknete bolje razumevanje načina na koji su konstruisane tj. napravljene medijske proruke. Odluke o tome šta uključiti a šta izostaviti kao vest neprestano se donose, i tvorci medija bore se da postihnu ravnomernost i ravnotežu između različitih potreba. U ovoj vežbi vi ćete imati ulogu urednika Dnevnika tako što ćete napraviti raspored za Dnevnik tj. informativnu TV emisiju od 30 minuta, i time iskusiti proces donošenja ključnih odluka o tome šta ide u program a šta nikada neće biti viđeno.

Ciljevi: Bićete u stanju da… 

1. Iskusite ulogu urednika vesti.

2. Definišete faktore od kojih zavisi odlučivanje o vestima.

3. Istražite prirodu medijskih vesti koje su svesno tako konstruisane da subjektivni, lični izbori utiču na to koje će vesti biti saopštene.


Vaši zadaci su:

I. Najpre, da odete na vebsajt Newseum (na engleskom) koji sadrže naslovne stranice stotina novina iz desetina zemalja, ili Naslovne strane (na srpskom). Newseum sadrži i opciju "pregled mape" koja Vam omogućava da možda nađete i Vaše lokalne novine kao i gradove u blizini. 

II. Uporedite naslovne stranice različitih novina - Koje priče su na više naslovnih strana? Koje su na samo jednoj? Kakva osećanja ili utiske dobijate od tih različitih naslovnih strana? Uporedite naslove i podnaslove za istu priču u različitim novinama. Kako se one razlikuju po tonu i implikacijama? Kako naslovi utiču na način na koji čitamo priču? Uporedite fotografije povezane sa istom pričom u dvema novinama. Na koje načine te fotografije nalikuju ili se razlikuju jedna od druge? Šta fotografije sugerišu o priči? Koji bi bili neki od načina na koje naslovi i fotografije utiču na tumačenje ovih novinskih priča?

III. Sastavite sopstvenu naslovnu stranicu. Dok to radite, razmislite o sledećem - kako i zašto ste odlučili da izaberete određene događaje a da izostavite neke druge? koje fotografije-vizuelni materijal ste uključili i zašto? Koje naslove i podnaslove ste izabrali - mogu li oni biti neutralni i kakvu poruku oni prenose?

 

 


Page Vežba: napravite Dnevnik (copy)

Book: Media Literacy in the K-12 Classroom (Introduction) - Media Literacy  Clearinghouse

Cilj ove vežbe (dostupne na vebsajtu MediaLit.org) jeste da steknete bolje razumevanje načina na koji su konstruisane tj. napravljene medijske proruke. Odluke o tome šta uključiti a šta izostaviti kao vest neprestano se donose, i tvorci medija bore se da postihnu ravnomernost i ravnotežu između različitih potreba. U ovoj vežbi vi ćete imati ulogu urednika Dnevnika tako što ćete napraviti raspored za Dnevnik tj. informativnu TV emisiju od 30 minuta, i time iskusiti proces donošenja ključnih odluka o tome šta ide u program a šta nikada neće biti viđeno.

Ciljevi: Bićete u stanju da… 

1. Iskusite ulogu urednika vesti.

2. Definišete faktore od kojih zavisi odlučivanje o vestima.

3. Istražite prirodu medijskih vesti koje su svesno tako konstruisane da subjektivni, lični izbori utiču na to koje će vesti biti saopštene.


Vaši zadaci su:

I. Najpre, da odete na vebsajt Newseum (na engleskom) koji sadrže naslovne stranice stotina novina iz desetina zemalja, ili Naslovne strane (na srpskom). Newseum sadrži i opciju "pregled mape" koja Vam omogućava da možda nađete i Vaše lokalne novine kao i gradove u blizini. 

II. Uporedite naslovne stranice različitih novina - Koje priče su na više naslovnih strana? Koje su na samo jednoj? Kakva osećanja ili utiske dobijate od tih različitih naslovnih strana? Uporedite naslove i podnaslove za istu priču u različitim novinama. Kako se one razlikuju po tonu i implikacijama? Kako naslovi utiču na način na koji čitamo priču? Uporedite fotografije povezane sa istom pričom u dvema novinama. Na koje načine te fotografije nalikuju ili se razlikuju jedna od druge? Šta fotografije sugerišu o priči? Koji bi bili neki od načina na koje naslovi i fotografije utiču na tumačenje ovih novinskih priča?

III. Sastavite sopstvenu naslovnu stranicu. Dok to radite, razmislite o sledećem - kako i zašto ste odlučili da izaberete određene događaje a da izostavite neke druge? koje fotografije-vizuelni materijal ste uključili i zašto? Koje naslove i podnaslove ste izabrali - mogu li oni biti neutralni i kakvu poruku oni prenose?

 

 


Osnovna pravila novinarstva Page Predavanje: Osnovna novinarska pravila -6 pitanja (09:06)

Predavanje Osnovna novinarska pravila - 6 pitanja predstavlja uvod u osnovne stvari koje očekujemo da vidimo u svakom dobrom medijskom izveštavanju. wihova suština je sažeta u principu 6 pitanja, što znači da Vaša informacija treba da sadrži odgovore na sledeća pitanja: Ko, šta, gde, kad, kako i zašto? 




Prezentaciju predavanja u Preziju možete naći ovde
 



Page Predavanje: Osnove dobrog pisanja (08:03)

Svaka priča i svaki pisani tekst poseduje osređenu logiku, neki red, svi su oni napravljeni prema izvesnim načelima. Cilj ovog kratkog predavanja Osnove dobrog pisanja je da prepozna neke osnove logike pisanja ili principe koji se nalaze, ili bi trebalo da se nalaze, u podlozi svakog dobrog pisanog stila.


Prezentaciju predavanja u Preziju možete naći ovde



File Vrlo kratka istorija dobrog novinarstva

Concept, Investigation, To Find, Search, Discover

Ova prezentacija ukratko predstavlja razvoj odgovornog novinarstva i pruža primere najuticajnijih slučajeva u istoriji istraživačkog novinarstva, kao što su Votergejt skandal, Vikiliks, Panama papiri...







File Vrlo kratka istorija dobrog novinarstva (copy)

Concept, Investigation, To Find, Search, Discover

Ova prezentacija ukratko predstavlja razvoj odgovornog novinarstva i pruža primere najuticajnijih slučajeva u istoriji istraživačkog novinarstva, kao što su Votergejt skandal, Vikiliks, Panama papiri...







File Lažne vesti
Ova prezentacija sadrži neke osnovne podatke o lažnim vestima, o tome kako ih prepoznati, kao i dodatne izvore i linkove na ovu temu.

U najkraćem, “lažne vesti” su one medijske priče koje su neistinite: sama priča je izmišljena, bez verodostojnih činjenica, izvora ili citata.



Dodatni izvori:

•Lista vebsajtova sa lažnim vestima na Vikipediji, od kojih većina proizvodi lažne političke vesti (na engleskom)

Fact v. Fiction - Fake News: koristan vebsajt na engleskom jeziku koji sadrži primere lažnih vesti, podatke o vebsajtove sa lažnim vestima, kvizove i onlajn igrice radi vežbanja u nalaženju i prepoznavanju lažnih vesti

•Još jedan indeks vebsajtova (mahom na engleskom jeziku) koji šire lažne vesti od strane Columbia Journalism Review (CJR)

•Koristan vebsajt o Prepozavanju lažnih izvora vesti (na engleskom jeziku)

•Knjiga: Stebbins, Leslie. (2015). Finding Reliable Information Online: Adventures of an Information Sleuth. Lanham, MD: Rowman & Littlefield, 2015
Stebings nudi zanimljivu knjigu u kojoj svako poglavlje predstavlja primer jedne onlajn potrage za informacijama, od pitanja da li je crno vino dobro za zdravlje do toga gde otputovati za praznike. Ona prati pretraživače poput Gugla i specijalizovanih veb lokacija i traži izvore i korene informacija kako bi pokazala koji su dobri i pouzdani izvori.


  

Borba protiv lažnih vesti kod nas:



File Lažne vesti (copy)
Ova prezentacija sadrži neke osnovne podatke o lažnim vestima, o tome kako ih prepoznati, kao i dodatne izvore i linkove na ovu temu.

U najkraćem, “lažne vesti” su one medijske priče koje su neistinite: sama priča je izmišljena, bez verodostojnih činjenica, izvora ili citata.



Dodatni izvori:

•Lista vebsajtova sa lažnim vestima na Vikipediji, od kojih većina proizvodi lažne političke vesti (na engleskom)

Fact v. Fiction - Fake News: koristan vebsajt na engleskom jeziku koji sadrži primere lažnih vesti, podatke o vebsajtove sa lažnim vestima, kvizove i onlajn igrice radi vežbanja u nalaženju i prepoznavanju lažnih vesti

•Još jedan indeks vebsajtova (mahom na engleskom jeziku) koji šire lažne vesti od strane Columbia Journalism Review (CJR)

•Koristan vebsajt o Prepozavanju lažnih izvora vesti (na engleskom jeziku)

•Knjiga: Stebbins, Leslie. (2015). Finding Reliable Information Online: Adventures of an Information Sleuth. Lanham, MD: Rowman & Littlefield, 2015
Stebings nudi zanimljivu knjigu u kojoj svako poglavlje predstavlja primer jedne onlajn potrage za informacijama, od pitanja da li je crno vino dobro za zdravlje do toga gde otputovati za praznike. Ona prati pretraživače poput Gugla i specijalizovanih veb lokacija i traži izvore i korene informacija kako bi pokazala koji su dobri i pouzdani izvori.


  

Borba protiv lažnih vesti kod nas:



URL Istina ili laž? Testirajte istinitost informacije putem kviza za otkrivanje lažnih vesti

Here's what I learned about fact-checking elections after embedding with  PolitiFact - Poynter


Istina ili laž? je kratak test od 10 pitanja koji je razvio poznati portal Politifact, dobitnik Pulicerove nagrade za novinarstvo. Ova pitanja pomoćiće Vam da odredite i procenite da li je određeni vebsajt, članak, ili izvor informacija pouzdan ili nije. Nakon što završite kviz, dobićete povratnu informaciju o tome da li je dati izvor pouzdan, lažan ili je sumnjiv i potrebna mu je dodatna provera.


URL Istina ili laž? Testirajte istinitost informacije putem kviza za otkrivanje lažnih vesti (copy)

Here's what I learned about fact-checking elections after embedding with  PolitiFact - Poynter


Istina ili laž? je kratak test od 10 pitanja koji je razvio poznati portal Politifact, dobitnik Pulicerove nagrade za novinarstvo. Ova pitanja pomoćiće Vam da odredite i procenite da li je određeni vebsajt, članak, ili izvor informacija pouzdan ili nije. Nakon što završite kviz, dobićete povratnu informaciju o tome da li je dati izvor pouzdan, lažan ili je sumnjiv i potrebna mu je dodatna provera.